Aktuelnosti

EFEKT koalicija_TV spotovi

Snapshot_3_3.12.2013_8-27

vlcsnap-2014-01-10-13h01m08s107

vlcsnap-2014-01-10-12h57m15s61

TV spotovi

Tvoj glas rijekama spas

Enis_Beslagic_2_1.f4v5

Dokumentarni film

Na Savi, sa Savom, za Savu

VTS_01_1.VOB3




Spreča još uvijek ima šansu PDF Ispis E-mail
Srijeda, 02 Mart 2011 10:55

 

Svake godine, više ljudi umre od posljedica nedostatka i lošeg kvaliteta vode, nego od svih vrsta nasilja zajedno, uključujući i rat – nažalost to se najviše odnosi na djecu mlađu od 5 godina” [1]

 

VODA ĆE BITI NAFTA 21 STOLJEĆA

IMG_6137_webVoda je bila i biće osnovni preduslov za nastanak i opstanak života na ovoj planeti, a osiguranje vode, u dovoljnoj količini i kvalitetu za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, je jedan od osnovnih preduslova za osiguranje i poboljšanje zdravlja ljudi i za ostvarivanje održivog razvoja općenito. Istina je da voda pokriva oko 3/4 površine naše planete, ali je isto tako istina i da je 97,5% količina te vode slana voda, da se skoro 4/5 slatke vode nalazi zaleđeno na polovima i ostalim zaleđenim površinama, te da se tek oko 0,5% ukupnih količina vode na zemlji može koristiti za piće.

Zbog porasta broja ljudi na Zemlji, ali i povećanih potreba za vodom koje su posljedica porasta životnog standarda, promjena životnih navika i povećanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje, sve je jača svijest o tome da vodni resursi nisu neograničeni i da se zalihe pitke vode ubrzano smanjuju, a problem obezbjeđenja dovoljnih količina kvalitetne vode će, u godinama koje dolaze postati jedno od glavnih ekoloških, ekonomskih i zdravstvenih pitanja.

Da je to tako, potvrđuju i podaci Svjetske zdravstvene organizacije po kojima 1,5 milijardi ljudi u svijetu nema pristup vodi za piće, zbog neispravne vode za piće svake godine umire više od 5 miliona ljudi, a u samoj Evropi svaki dan umire 37 djece zbog bolesti izazvanih korištenjem zdravstveno neispravne vode za piće.

Zbog toga, ali i mnogih drugih aspekata čovjekovog ponašanja, zaštita okoliša i opskrba pitkom vodom postaju glavni problem i izazov održivog razvoja naše civilizacije. Pitka voda postaje glavni resurs u XXI. stoljeću, postaje „nafta 21. vijeka“.

Bosna i Hercegovina, u pogledu raspoloživih količina vode, ima sreću da je jedna od rijetkih zemalja  u Evropi i u svijetu koja ima značajne rezerve čiste vode za piće i po tome se, prema kategorizaciji UNECE[1],  nalazi u gornjem dijelu svjetske ljestvice (62. mjesto od 177 rangiranih zemalja). Nažalost, to što nam je priroda darovala, ne koristimo sa odgovornošću, niti prema sebi, niti prema budućim generacijama, a  vijesti o uništavanju biljnog i životinjskog svijeta su skoro svakodnevne.

 

SPREČA DANAS – OTVORENI KOLEKTOR OTPADNIH VODA

Trenutno stanje

Dužinom od 147 km, Spreča je najveća pritoka rijeke Bosne. Geografski, sliv rijeke Spreče je dio šireg sliva rijeke Bosne, koji zajedno sa slivovima Une, Vrbasa i Drine čini sliv rijeke Save. Sliv Spreče obuhvata 11 opština (8 u FBiH i 3 u RS), u njemu živi i radi 483,425 stanovnika, a obuhvata i najveći dio najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH (10% teritorije FBiH i 25% stanovništva FBiH).

Posmatrajući trenutno stanje, raskorak između ukupnih raspoloživih količina vode i njihove dostupnosti je danas u BiH, pa tako i u Tuzlanskom kantonu, prilično veliki. Organizovanim vodosnabdijevanjem je u Federaciji BiH obuhvaćeno tek oko 60% stanovništva (u TK oko 40%), trenutni deficit raspoloživih vodnih resursa za stanovništvo i industriju u TK iznosi  700-800 l/s, korisna zapremina jezera Modrac je zbog unosa sedimenata (eksploatacija uglja) smanjena za 1/4, sistemi za odvodnju otpadnih voda obuhvataju tek 1/3 stanovništva (u TK oko 35%), dok se samo 2% otpadnih voda tretira prije ispuštanja u vodotoke.

S druge strane, govoreći o kvalitetu voda, oko 2/3 svih površinskih voda u BiH je zagađeno iznad dozvoljenih nivoa, a istraživanja urađena od strane federalnog Ministartva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u protekle 2-3 godine, ukazuju na to da je, u takvom okruženju, „rijeka Bosna najzagađenija rijeka u BiH“, a „njene najzagađenije pritoke su Miljacka i Spreča sa Jalom“[2]. Teško hemijsko i mikrobiološko zagađenje Spreče, njenih pritoka i jezera Modrac kao jedne od najvećih BiH akumulacija, potvrđeno je i analizama provedenim od strane Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo, gdje je izneseno da je od 38 mjernih mjesta u slivu rijeke Save na kojima su provedena kompletna istraživanja, na 28 mjesta utvrđen znatno lošiji kvalitet od zahtijevanog, a „posebno loša situacija je utvrđena na 8 mjernih mjesta koje se nalaze u slivu rijeke Spreče i Bosne“[3].

IMG_6128_webDecenije agresivne industrijalizacije i zanemarivanja su ozbiljno degradirale raznolikost biljnih i životinjskih vrsta rijeke i njenih priobalnih područja. Nedavna istraživanja pokazuju da su broj riba i biljnih vrsta u rijeci Spreči znatno manji nego u manje zagađenim sličnim rijekama (i do 30%), a u jednom dijelu svoga toka, rijeka Spreča je apsolutno mrtva rijeka, bez ikakvog biljnog ili životinjskog svijeta. Kvalitet ribe koju ulove lokalni ribari, a koja predstavlja dodatni prihod njihovim domaćinstvima, je upitan obzirom na mogućnost da je takva riba zagađena sastojcima dospjelim iz otpadnih voda

Još jedan, jako bitan aspekt trenutnog stanja je i trenutna organizacija upravljanja vodama u BiH pri čemu ne postoji jedinstveno upravljanje slivovima rijeka. Tako danas imamo situaciju da su dijelovi sliva oko izvora i ušća Spreče pod administrativnom upravom Republike Srpske, sljedećim dijelom sliva (do ušća Jale) upravlja Tuzlanski kanton, branom na akumulaciji upravlja JP Spreča, a u preostalom dijelu, desnom obalom upravlja federacija BiH, a lijevom opet Republika Srpska. U ovakvoj situaciji, teško je očekivati efikasnu koordinaciju aktivnosti, kako u pravcu razvoja infrastrukture, tako i u odnosu na poboljšanje kvaliteta voda.

Uz sve ove aspekte, na umu treba stalno imati i probleme zaštite od voda (poplava), čiji smo svjedoci bili i ove jeseni i koji sve češće, uz ogromne materijalne štete, direktno ugrožavaju i ljudske živote i koče privredni razvoj.

Posmatrajući sve navedeno, stanje voda u slivu rijeke Spreče se ukratko može opisati sa: „Vode NEMA DOVOLJNO, ono što ima LOŠEG JE KVALITETA, pri čemu se vodama UPRAVLJA IZ VIŠE CENTARA, a za unaprijeđenje trenutnog stanja NEMA DOVOLJNO RESURSA / SREDSTAVA.

 

Uzroci

Glavni izvori zagađenja voda u slivu Spreče su otpadne vode iz naselja, industrije i poljoprivrede. Osnovni uzroci ovakvog stanja su: nepostojanje jedinstvenog sistema upravljanja cjelokupnim slivom, ispuštanje gradskih komunalnih odvoda i industrijske otpadne vode direktno u vodotokove i to bez ikakve obrade otpadnih voda, ali i korištenje zastarjelih tehnologija u industriji i rudarstvu, te neracionalna upotreba vode. Isto tako, ne smije se zanemariri niti uticaj procijednih voda legalnih i nelegalnih deponija čvrstog otpada, direktnog odlaganja čvrstog i tečnog otpada u same vodotokove i duž njihovih obala, „spiranja“ raznih toksičnih materija sa priobalnih područja tokom poplava, slabo razvijena infrastruktura za zaštitu od poplava, pa čak niti klimatske promjene čiji smo svjedoci.

Rijeka Spreča je, nažalost, postala otvoreni kolektor za sve otpadne vode sa područja 11 opština, a ono što najviše zabrinjava je činjenica da trenutne količine voda u vodotocima sliva, mogu prihvatiti tek 1,7% ukupnog zagađenja koje se svakodnevno unosi[4]. Takva situacija je rezultat niskih proticaja u vodotokovima, relativno visoke naseljenosti u slivu i relativno razvijene industrije.

Dobar dio uzroka današnjeg stanja leži i u činjenici da se sve većem zagađenju sliva rijeke Spreče ne posvećuje dovoljna pažnja. S jedne strane, nadležne vlasti se nesinhronizovano i nedovoljno aktivno bave ovim pitanjem, a opet, s druge strane, glasovi javnosti, kako građana pojedinaca, tako i većeg dijela nevladinog sektora iz sliva rijeke Spreče su i dalje slabi i u potpunom nesrazmjeru sa obimom, brzinom i posljedicama degradacije voda.

 

Posljedice

U svakom slučaju, navedene činjenice ukazuju na to da se ionako zabrinjavajuće loš kvalitet voda u svim vodotocima i akumulacijama ovog sliva i dalje pogoršava, te da takvo stanje voda u slivu Spreče ograničava mogućnosti za brži ekonomski razvoj, vodi ka sve većem siromaštvu velikog broja stanovnika sliva, ali istovremeno ugrožava i brojna ljudska prava stanovnika ove regije.IMG_5901_web

U slučajevima kada su lokalni izvori zagađeni, može se smatrati da je ljudima ograničen nesmetan pristup pitkoj vodi. Alternativni sistemi vodosnabdijevanja, kojima se voda dovodi iz udaljenih izvora, stavljaju ogromno finansijsko opterećenje na budžete domaćinstava, kao i na budžete lokalnih vlasti. Oni koji su i dalje primorani da koriste vodu lošijeg kvaliteta rizikuju svoje zrdavlje i to u smislu povećane opasnosti od nastanka infektivnih i kancerogenih bolesti. Poljoprivredna i prehrambena industrija koje donose značajne prihode mnogim porodicama koje žive u području sliva, su takođe ugroženi. Korištenjem zagađenih voda kao najdostupnijeg raspoloživog izvora za navodnjavanje, poljoprivrednici direktno kontaminiraju usjeve i stoku. Tako kontaminiranim proizvodima je, s druge strane, izlaz na EU tržišta blokiran, obzirom da ne ispunjavaju međunarodne standarde o bezbjednosti hrane. Ovo se takođe odnosi na lokalne prehrambeno prerađivačke firme, koje koriste vodu kao jedan od sastojaka proizvoda ili kao jedno od sredstava u preradi proizvoda.

Zagađenje vode, iz tih razloga, u dobroj mjeri ograničava privredne aktivnosti, usporava razvoj, stavlja poljoprivredne proizvođače u svojevrsnu izolaciju od ostatka Evrope i svijeta, ali i ugrožava i napore na razvoju riječnog i jezerskog turizma i sporta.

 

SPREČA SUTRA – RIJEKA KOJA HRANI I U KOJOJ SE UŽIVA

Ranije opisana alarmantna situacija iziskuje sveobuhvatnu i hitnu akciju. Pokušavajući otkriti odgovor na pitanje „Šta i kako dalje?“, trebamo biti svjesni toga da su i mnoge druge rijeke bile, ili još uvijek jesu u sličnoj situaciji, da se u svijetu ulažu ogromni napori u iznalaženje rješenja za slične situacije, a da dobri rezultati takvih napora već postoje u našem okruženju.

imagesTokom proteklih decenija Evropska unija je, već davno prepoznajući neophodnost poduzimanja hitnih akcija, uložila ogromne napore u zaštitu svojih rijeka, jezera i ostalih površinskih i podzemnih voda, te je u okviru kompletne pravne regulative koja omogućava efikasno funkcionisanje ove zajednice država, politiku voda od 2000. god. okvirno definisala ključnim dokumentom – Okvirnom direktivom o vodama (ODV). Veoma je bitno i to da je, pored zahtjeva koji se u okviru ODV odnose na značajne organizacione, pravne, tehničke i ekonomske reforme u domenu upravljanja vodama, jedan od ključnih elemenata i obaveza zemalja članica EU, zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, da osiguraju aktivno učešće javnosti u svim aspektima primjene Direktive, kako na nivou svake od država, tako i na lokalnim nivoima.

Postojeći okvir međunarodnih pravnih instrumenata potpisanih od strane BiH, obavezuje državu BiH da poboljša kvalitet i stanje svojih voda primjenom EU integriranih principa za upravljanje vodama. Ti instrumenti su prvenstveno: Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) potpisan 17.juna 2008., Okvirni sporazum za sliv rijeke Save (FASRB) i Konvencija o zaštiti rijeke Dunav, kao sveobuhvatni pravni instrumenti za zaštitu voda u dva navedena sliva. Oni obavezuju BiH na hitno poboljšanje kvaliteta i stanja voda uz dosljednu primjenu EU Okvirne direktive o vodama, koja, u prvom redu, slivove posmatra kao jedinstvene cjeline i promoviše jedinstveno upravljanje slivovima, kao i što hitniju punu primjenu EU Direktive o tretmanu urbanih otpadnih voda (DTUOV).

Taj pristup, promovisan kroz ODV ima za cilj:

§         zaustaviti i spriječiti daljnje uništavanje voda

§         uspostaviti održivo korištenje voda bazirano na dugoročnoj zaštiti vodnih resursa

§         osigurati smanjenje onečišćenja podzemnih voda, te

§         ublažiti posljedice poplava i suša.

 

I pored svega, nade za vode sliva Spreče svakako ima, ali se podjednaka odgovornost za primjenu navedenog pristupa postavlja i pred institucije vlasti, ali i pred građane.

Shvatajući te potrebe i odgovornosti koje ovaj proces zahtijeva, entitetske, kantonalne i pojedine općinske vlasti su u okviru svojih nadležnosti već preduzele određene korake, kako na polju definisanja pravnog i institucionalnog okvira (donošenje entitetskih zakona o vodama, strateških dokumenata koji su već usvojeni ili u fazi usvajanja, prostornih planova), tako i na polju korištenja raspoloživih EU predpristupnih fondova za razvoj vodne infrastrukture.

Želeći podržati i ubrzati ovaj proces i neke od nevladinih organizacija sa područja sliva, kao npr. Centar za razvoj i podršku, su u ime i u saradnji sa građanima i drugim nevladinim organizacijama već pokrenule i značajne građanske inicijative – „Inicijativa za sliv rijeke Spreče“, koja je u koaliciju okupila 31 nevladinu organizaciju sa ciljem  uspostavljanja trajnog i konstruktivnog dijaloga svih zainteresovanih strana, kako bi se osiguralo da se ozbiljna degradacija voda sliva rijeke Sprece i odrziva rjesenja tog problema na odgovarajući način tretiraju u Planu upravljanja slivom rijeke Save, čime bi se doprinijelo dostizanju dobrog ekološkog I hemijskog stanja svih voda u slivu rijeke Sprece.

Ovakav pristup, pristup po kojem uživanje određenih prava podrazumijeva i aktivni angažman na njihovom provođenju, je i u spominjanom okruženju potvrđen kao jedino mogući, ukoliko se želi osigurati kvalitetna i dostupna voda za današnje potrebe, ali i za buduće generacije. Zato svako od nas mora prepoznati svoju ulogu u vremenima koja dolaze i postati dio tog rješenja uvažavajući činjenicu da smo svi mi istovremeno i zagađivači i žrtve zagađenja. Jedino tako će se ribe vratiti u vode, ljudi na njihove obale, a voda više neće biti kočnica, nego jedan od glavnih pokretača razvoja i garant blagostanja stanovnika sliva.



[1] UNECE – United Nations Economic Commision for Europe

[2] A. Pećanac, „Voda i mi“, časopis Agencije za vodno područje rijeke Save, Sarajevo, br.68

[3] Mr. sci. G. Mirković i saradnici , „Voda i mi“, časopis Agencije za vodno područje rijeke Save, Sarajevo, br.61

[4] M. Uljić, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, prezentacija u okviru skupa „Integralno upravljanje slivovima“, Centar za razvoj i podršku Tuzla, oktobar 2010.



[1] Clearing the waters, UNEP 2010

 



[1] M. Uljić, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, prezentacija u okviru skupa „Integralno upravljanje slivovima“, Centar za razvoj i podršku Tuzla, oktobar 2010.

 

Online peticija

Logo_sa-naslovom
Peticija podrške prijedlozima za sistemsko rješavanje zagađenja okoliša

www.EFEKTkoalicija.ba

Logo_sa-naslovom

 

facebook_like_button_big

Brzi linkovi

facebook-logo_re

Brzi linkovi - projekti

Logo_sa-naslovom

linija_m

sava

linija_m

logo_kese_2011_crveni_mali

linija_m

spreca_web

linija_m

logo_gracanica

linija_m

dvv_gradacac

linija_m

Građani za Europu

Logo_GZE_re